Najviša planina u Grčkoj Olimp kandidat je za UNESCO-ovu Listu svjetske baštine kao kulturno i prirodno dobro, a nominacija će biti razmatrana u Busanu do 29. j…
Savremena Grčka nada se da će planina koju antička mitologija opisuje kao dom 12 olimpijskih bogova dobiti dodatnu međunarodnu zaštitu.
Olimp se uzdiže do 2.918 metara iznad nivoa mora, a u antičkoj tradiciji upravo se na njegovim najvišim, često maglom obavijenim vrhovima nalazio Zeusov prijesto.
Među argumentima za upis ističu se spoj mita, historije, prirodne ljepote i biodiverziteta.
Na jednom od nižih vrhova arheološka iskopavanja otkrila su otvoreno svetište s najstarijim nalazima iz helenističkog perioda od 323. do 30. godine prije nove ere.
U grčkoj nominaciji navodi se da bi to moglo biti svetište koje je u drugom vijeku spominjao Plutarh, pišući Zeusu o procesijama i životinjskim žrtvama.
Planina je zadržala vjerski značaj i u kršćanskom periodu. Kapela na vrhu proroka Ilije, na 2.803 metra, smatra se najvišom kapelom u pravoslavnom svijetu, dok se u klancu Enipeas nalaze ostaci manastira osnovanog 1542. godine i pećinska kapela svetog Dionizija s izvorom vode kojoj se pripisuje svetost.
Gradonačelnik općine Dion-Olimp Evagelos Geroliolios rekao je da je riječ o mjestu koje nosi mit, historiju, biodiverzitet, izuzetnu ljepotu i veoma veliku kulturnu težinu.
Dodao je i da bi upis na UNESCO-ovu listu bio nešto veoma veliko što prevazilazi ne samo lokalne, nego i nacionalne granice.
Ishod ipak nije siguran. Nacrt dnevnog reda sastanka u Busanu pokazuje da bi komitet mogao vratiti nominaciju Grčkoj i zatražiti dodatna pojašnjenja.
Istovremeno, lokalni vodiči upozoravaju da bi eventualni upis privukao još više posjetilaca pa se sve ozbiljnije razmatraju ograničenja broja gostiju i strožija zaštita planinskog ekosistema.
