Arhitekta s višedecenijskim iskustvom Hasan Ćemalović u današnjem izdanju Klix Studija govorio je o urbanizmu i arhitekturi u Sarajevu.
Na početku gostovanja dotakao se saobraćajnog rješenja za dodatno povezivanje zapada i istoka bh. glavnog grada.
Tom prilikom ispričao je hronologiju ideje iz 1960-ih o izgradnji gradske autoceste, što podržava Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, a čemu se protivi Semir Efendić (SBiH), načelnik općine Novi Grad Sarajevo kao jedne od općina kroz koju bi se gradila ta saobraćajnica.
“Imao sam prilika od 1980-ih do danas na više rasprava i više mjesta ukazivati na problem autoceste. Kao arhitekti nikada mi nije bilo jasno i nisam mogao prihvatiti da grad žrtvuje prostor radi izgradnje autoceste. Njegova saobraćajnica bi širinom zauzela 25 metara, a ono što je čini autocestom su ograde udaljene 10 metara od kolovoza kako ljudi i životinje ne bi prelazili preko autoceste”, istakao je.
Prema njegovim riječima, nadležni su mu prije rata govorili da je ideja o gradskoj autocesti isključivo u svrhu prikupljanja finansijskih sredstava iz cijele Jugoslavije za infrastrukturni razvoj Sarajeva uoči Zimskih olimpijskih igara 1984.
“To je značilo ukidanje uskotračne pruge i izgradnju ceste, izgradnju tunela Ciglane, manje nužne intervencije da bi grad bio funkcionalan tokom Olimpijskih igara. Dio sredstava je uložen u saobraćajnice prema Bjelašnici”, dodaje Ćemalović.
Prema njegovim riječima, tada su to bili argumenti kojima su ga ušutkali, ali se ideja o gradskoj autocesti ponavljala i nakon Olimpijskih igara, kao dio plana višeg reda.
Kao ono u čemu je jedino uspio istakao je, kako je izjavio, da se skine ograda, odnosno da to ne bude gradska autocesta, već brza cesta poput one od Ilidže do Blažuja.
Napomenuo je da je prije rata planirano da ta cesta preko tunela kod Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (UNSA) bude povezana s Palama, ali da je novi plan za ovu saobraćajnicu korigovan, priznajući da ne zna detalje korigovanog plana.
“Možete zamisliti taj saobraćaj kroz grad, a grad ima mogućnost razmišljati o saobraćaju. Kada postoji nešto nacrtano, ne razmišljaju zašto je to tako i kako bi oni mogli nacrtati u skladu s trenutnim okolnostima”, smatra gost Klix Studija.
Kako je naglasio, apsolutno je saglasan s načelnikom Efendićem da se zapad i istok povežu s još jednim bulevarom, poput onog uz glavnu gradsku cestu.
“To je jedini pravi odgovor, da to bude bulevar 21. stoljeća, što znači da se organizovano pristupi njegovom planiranju”, poručio je.
Mišljenja je da bi to mogao biti najljepši bulevar u Sarajevu i da bi taj bulevar mogao biti sredstvo revitalizacije padinskih dijelova grada, kakva su naselja Boljakov Potok i Buća Potok. Za njega bi to bio, kako je ocijenio, prirodni proces.
Shodno tome da bi taj bulevar bio uz trasu postojeće željezničke pruge, smatra opravdanim izmještanje Željezničke stanice s postojeće lokacije u Rajlovac, za koji je podsjetio da u ovom naselju već postoji željezničko čvorište. Postojeću zgradu Željezničke stanice, koja je nacionalni spomenik, vidi kao budući centar kulture.
Na argument da bi to izmještanje bilo skupo, odgovorio je da ništa nije skupo kada je u pitanju prostor i kvalitet života.
Ćemalović je govorio i o još jednom saobraćajnom pitanju, a to je Prva transverzala kojom bi se povezali centar grada i Vogošća, odnosno autocesta Koridor 5C. Pitali smo da li treba nastaviti insistirati na ovom saobraćajnom rješenju ili tražiti neko novo.
“Prva transverzala je moja bolna tačka. Ne mogu vjerovati da ljudi ne prepoznaju taj problem. Ta saobraćajnica se direktno veže na Koridor 5C, kojim se povezujemo s ostatkom Evrope, a svaki putnik s tog koridora poželjet će svratiti u Sarajevo. Je li moguće toliki priliv vozila usmjeriti na cestu između Američke ambasade, Tehničke škole, Historijskog i Zemaljskog muzeja!? Ko god misli da to može, neka ga prvo nacrta”, rekao je.
Podsjetio je da policija u saobraćajnoj špici na dionici Prve transverzale, na raskrsnici kod Američke ambasade i Tehničke škole, mora regulisati saobraćaj.
“Bušite tunele i planirate, a ne vidite da se toliki obim saobraćaja tu ne može riješiti. Znači, nemojmo tu praviti Prvu transverzalu, riješimo problem na drugi način”, kazao je.
S obzirom na ovakav stav, pitali smo ga kako riješiti saobraćajne gužve – restriktivnim politikama prema automobilima, razvojem javnog prijevoza ili nekako drugačije.
“Pod jedan – javni prijevoz. Pod dva – izgradnja podzemnih garaža i parking mjesta. Kod nas se to veoma slabo gradi. Bolno je da je nedavno rađen Urbanistički plan KS (za period od 2016. do 2036.) navodno baziran na studiji saobraćaja iz 2005. godine. Zamislite odgovornost da radite plan, a u tekstu priznate da niste radili novu studiju saobraćaja. Ja sam taj plan odmah zatvorio”, odgovorio je Ćemalović.
Saobraćaj je, kako je napomenuo, žila kucavica, diktira sve ostalo.
Osim toga, kako je istakao, tvorci novog Urbanističkog plana pozivaju na plan Federacije Bosne i Hercegovine za period od 2008. do 2028. godine, uz napomenu za koju je naveo da se mora tražiti pod zvjezdicom – da entitetski plan ustvari nije usvojen jer nije prošao Dom naroda Parlamenta FBiH.
Shodno tome, za njega je potrebno pripremljeni Urbanistički plan, kako je izjavio, pretresti i ispitati.
Tema razgovora s gostom Klix Studija bila je i ideja o izmještanju Međunarodnog aerodroma Sarajevo, čiji je terminal projektovao upravo Ćemalović. Između ostalog, predlagano je da se aerodrom izmjesti u Visoko.
“Imali smo 15 mjeseci za projektovanje i izgradnju. Otvoren je i uspješno je položio ispit. Međutim, svaki stručnjak za aviosaobraćaj reći će da moramo napraviti novi, adekvatniji aerodrom jer postojeći zbog pravca slijetanja i polijetanja ne zadovoljava kriterije. Novi aerodrom podrazumijeva kompletnu novu infrastrukturu na novoj lokaciji, a postojeći može ostati manjeg kapaciteta”, istakao je.
Nakratko se ponovo osvrnuo na novi Urbanistički plan, koji Skupština KS treba razmatrati.
“Da bismo mi radili plan, moramo učiti. Predlagao sam da kantonalni zastupnici i struka posjete Istanbul ili Beč da vide kako oni planiraju. Za vrijeme rata upoznao sam sistem u Parizu – to je savršenstvo. Trebali smo učiti, pa odlučiti u kojem pravcu ići. Umjesto toga, preskačemo edukaciju, preskačemo saobraćaj, oslanjamo se na neusvojene zakone i zabetoniramo funkcije u prostoru, zaboravljajući da se funkcije i život mijenjaju”, izjavio je.
Požalio se i na ono što mu je jedna od najgorih stvari, a to je što arhitekti u Bosni i Hercegovini nemaju svoju komoru.
“Od svih zemalja u regiji, samo mi nemamo komoru. Arhitekti su prepušteni ulici, nemaju nikakav status. Suština komore je utvrđivanje odgovornosti, izdavanje i oduzimanje licenci. Prije dosta godina udružili smo snage i poslali prijedlog za osnivanje komore, a to stoji negdje u ladicama politike. Političarima ne odgovara red. Zato danas za javne nabavke vlada kriterij ‘najniže cijene’, a to ubija struku”, upozorio je Ćemalović.
Među onima je koji su pri stavu da se Miljacka može iskoristiti za revitalizaciju grada. Primjera radi, Ljubljana je to učinila s rijekom Ljubljanicom.
“Ja sam se 1966. godine kupao u Miljacki. Ljubljana je odličan primjer šta se može uraditi kada se prostoru i rijeci posveti pažnja. Vodio sam cijeli svoj tim u Ljubljanu da vide kako se pametno upravlja gradom. Zadržali su red, estetiku i odgovornost”, ukazao je.
U završnici razgovora u Klix Studiju govorio je i o tome da li postoji neki projekat ili objekat čije ga je uništenje posebno zaboljelo.
“Najviše me zaboljela Hastahana. Objekat Hastahane nije uništen u ratu, uništen je poslije rata. Mi sami smo srušili najstariju bolnicu na Balkanu, nacionalni spomenik koji se mogao iskoristiti za stotine različitih namjena. Materijal je odnesen u vikendice. S tim se nikada neću pomiriti”, rekao je.
Istakao je da će se boriti da se barem njeni temelji sačuvaju i predstave jer taj čin rušenja pokazuje, kako je zaključio, naš pravi odnos prema prostoru i historiji.
Također nas možete slušati i na Spotifyju, Apple Podcastu, Amazon Musicu i drugim platformama.
