Američke diplomate demonstrativno su napustile sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija na temu rata u Ukrajini u trenutku kada je francuska delegacija tre…
Ovaj čin uslijedio je dva dana nakon oštre online rasprave između zvaničnika ove dvije države, a povod je bilo američko glasanje protiv obnavljanja četverogodišnjeg mandata visokom komesaru UN-a za ljudska prava Volkeru Turku.
Tenzije su eskalirale kada je francuska misija pri UN-u objavila da SAD više nisu “svjetionik ljudskih prava” i da su sada izolovane, svrstavši ih u društvo Sjeverne Koreje, Nikaragve, Malija i Rusije.
Ubrzo je uslijedio odgovor američkog ambasadora pri UN-u Mikea Waltza, koji se oglasio na platformi X. On je optužio Francusku da podržava komesara koji “drži predavanja slobodnim, suverenim demokratijama poput Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Izraela, dok se istovremeno dodvorava najgorim svjetskim tlačiteljima”.
It is disappointing – though not surprising – that this is how France deflects on its shameful vote to coddle some of the worst human rights abusers. France voted for someone who has been lecturing, free, sovereign democracies like the United States, the UK, and Israel, while… https://t.co/m6zxE95d5l
Objašnjavajući napuštanje sastanka, zamjenski američki predstavnik Dan Negrea poručio je Vijeću sigurnosti da će njegova delegacija nastaviti izlaziti sve dok Francuska ne odustane od, kako je naveo, “ponižavajuće i nepoštovne retorike”.
S druge strane, francuski ambasador Jerome Bonnafont u svom govoru je ignorisao američki izlazak, istakavši tek da Francuska nastavlja raditi na očuvanju nezavisnosti UN-a i njegove sposobnosti djelovanja.
Uprkos američkom protivljenju, Volker Turk koji je ranije oštro kritikovao američko i izraelsko kršenje međunarodnog prava u Palestini i Iranu, zadržao je svoju poziciju. Generalna skupština UN-a izglasala je njegov novi mandat sa 144 glasa za, 10 protiv i 13 suzdržanih.
Odnosi između Washingtona i Pariza dodatno su zategnuti i zbog niza drugih otvorenih pitanja, poput rasprava oko potrošnje unutar NATO-a, neslaganja u vođenju trgovinske politike, te Trumpovih prijetnji okupacijom Grenlanda, teritorije koja pripada Danskoj.
Pored toga, Francuska je, zajedno s nizom drugih evropskih zemalja, izazvala gnjev Washingtona zbog odbijanja da direktno učestvuje u američko-izraelskom ratu protiv Irana.
