Savremeni život nudi bezbroj opcija za kupovinu, odnose i svakodnevne navike, ali psiholozi upozoravaju da višak izbora često vodi do anksioznosti, neodlučnosti…
Barry Schwartz, profesor psihologije emeritus na Swarthmore Universityju i autor knjige “Paradox of Choice”, kaže da brojna istraživanja pokazuju kako i dobre stvari mogu postati problem kada ih ima previše.
Prema njegovim riječima, ograničavanje broja svakodnevnih odluka može smanjiti mentalno opterećenje i olakšati funkcionisanje.
Kao primjere navodi planove lijekova Medicare Part D i ulaganja u fondove. Što je bilo više ponuđenih opcija, ljudi su rjeđe birali bilo koju od njih.
Sličan obrazac pojavio se i kod manje važnih odluka. Kupci su češće kupovali pekmez kada im je bilo ponuđeno šest okusa umjesto 24, a studenti su lakše završavali dodatni zadatak kada su birali između šest tema umjesto 30.
Schwartz objašnjava da obilje mogućnosti ljude često ne oslobađa, nego blokira.
“Umjesto da vas sav taj izbor oslobodi, on vas paralizira”, rekao je.
Dodaje da nakon odluke ljudi često ostaju manje zadovoljni i dobrim ishodom jer misle da je možda postojala bolja alternativa.
Daniel Willingham, profesor psihologije i istraživač neuronauke na University of Virginia, kaže da je mozak podešen da štedi energiju i izbjegava nepotrebno razmišljanje.
“Drugi način da se to kaže jeste da, ako razmišljate, stvari ne idu baš najbolje”, naveo je.
Zbog toga ljudi veliki dio dana prolaze na autopilotu i biraju poznata rješenja.
Kao praktično rješenje, stručnjaci savjetuju postavljanje pravila “dovoljno dobro”, prepuštanje dijela odluka stručnjacima ili oslanjanje na provjerene preporuke bliskih ljudi. Schwartz tvrdi da takav pristup s vremenom olakšava odlučivanje i povećava zadovoljstvo donesenim izborima.
